Svjedok saradnik protiv Jovana Jovice Vukotića, koji je u policijskim evidencijama označen kao vođa „škaljarskog klana”, ispričao u Specijalnom tužilaštvu Srbije da ima saznanja da je grupa koju, prema sumnjama crnogorskih istražitelja, predvodi Nikšićanin Ranko Radulović stoji iza surove likvidacije Đorđa Sekulovića. Takođe, on tvrdi da ista kriminalna grupa stoji i iza ubistva Davorina Baltića.
Srpsko tužilaštvo počelo je pregovore s tim licem, koje je ponudilo da svjedoči u postupku protiv Vukotića. Tokom saslušanja pred tamošnjim nadležnim organima, on je saopštio više optužujućih detalja protiv vođe „škaljarskog klana” i njegovih prijatelja. Navodno, potencijalni svjedok saradnik je bio pripadnik „škaljarskog klana” i do detalja je upoznat sa svim nelegalnim aktivnostima te kriminalne grupe. Policija i tužilaštvo Srbije odmah su pokrenuli provjere kako bi prikupili dokaze za njegove tvrdnje.
Zasad nema zvaničnih saopštenja o ovom slučaju, niti podataka da li je ovaj „škaljarac” i zvanično dobio status svjedoka saradnika u istrazi protiv Vukotića.
Mediji u Srbiji ranije su objavili da je potencijalni svjedok saradnik optužio Jovana Vukotića da je naručio ubistva Aleksandra Stankovića, zvanog Sale Mutavi, Davorina Baltića i Dalibora Despotovića.
„Politika“ je objavila da je riječ o predistražnom postupku i da nije izvjesno da li će policija moći da dokazima potkrijepi ove sumnje.
Prema sumnjama crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva, nikšićku kriminalnu grupu predvodio je Ranko Radulović a sačinjavalo ju je još nekoliko njemu bliskih osoba. Sarađivali su sa dvije mafijaške grupe koje su predvodili Igor Vukotić i Erogen Brajović. Protiv njih se u Crnoj Gori vodi istražni postupak zbog sumnje da su učestvovali u više likvidacija, te da su im mete bili i visoki policijski funkcioneri. Svjedok saradnik u tom istražnom postupku Jadranko Jonski potvrdio je sumnje istražitelja o krivičnim djelima koja su izvršili pripadnici nikšićke, kotorske i albanske kriminalne grupe.
Igor Vukotić je ranije u pismu upućenom medijima negirao bilo kakvu povezanost i poznanstvo sa Radulovićem.
Osim Brajovića, Radulovića i Vukotića, naredbom o pokretanju istrage u ovom predmetu obuhvaćeni su i Radoš Petrušić, Stefan Radulović (22), Luka Radulović (24), Ratko Martinović (38), Darko Vicković (38), Nikola Mandić (20), državljani Bosne i Hercegovine Nenad Lubura (52), Radoje Preradović (54), Miladin Dedović. Na spisku osumnjičenih su i Zlatko Matanović iz Skadra i Nikšićanin Stefan Perović.
Prema saznanjima „Dana”, ubistva Baltića i Sekulovića do sada nijesu pominjana u tom predmetu.
Đorđe Sekulović je ubijen u januaru 2017. godine, kada je ispod njegovog vozila postavljena ekspolozivna naprava. U tom momentu sa njim je bila njegova prijateljica, koja je zadobila teške tjelesne povrede.
Davorin Baltić, koji je, navodno, bio istaknuti član „kavačkog klana”, s kojim „škaljarci” već godinama vode rat do istrebljenja, ubijen je 1. januara 2018. godine u Ulici internacionalnih brigada na Vračaru, kada je u njega ispaljeno više hitaca dok je bio u svom vozilu. S njim je tada bila njegova kuma Marija N., pripadnica beogradske policije, koja je ostala nepovrijeđena.M.V.P.

Odao lokaciju u Antaliji

Svjedok koji Jovana Vukotića dovodi u vezu sa ubistvima u Beogradu odao je njegovo skrovište u Antaliji, gde ga je turska policija uhapsila s falsifikovanim makedonskim pasošem. On je odmah nakon hapšenja prebačen u Srbiju, mimo uobičajenog zakonskog postupka ekstradicije.
Iako je na snazi bila Interpolova potjernica za njim zbog sumnje da je umiješan u šverc 135 kilograma kokaina u Grčkoj, Turska ga zbog loših diplomatskih odnosa nije isporučila Grčkoj, već Srbiji. Protiv Vukotića je povedena istraga zbog lažnog pasoša i stekao se utisak da bi mogao brzo da se nađe na slobodi jer u našoj zemlji nije osuđivan, niti postoje drugi dokazi. Kako smo i pisali, istraga je završena, ali optužnica nije podignuta jer se očekivalo potpisivanje sporazuma o priznanju, po kome bi se Vukotić i tužilaštvo dogovorili oko kazne bez suđenja. Pregovori su zastali jer je Vukotić tražio ukidanje pritvora do upućivanja na izdržavanje kazne, čemu se tužilaštvo protivilo, pa je sud odbio da ga pusti.